Blog

E-commerce 2015. u EU – tko će iskoristiti promjene?

Kao članica EU, već smo godinu i pol izloženi jedinstvenom EU tržištu. Domaća trgovačka poduzeća osjećaju sve jači pritisak europskih trgovaca, posebno onih koji koriste ekonomiju obujma kako bi postigli bolje cijene roba i usluga. Sve to vrijedi i za online trgovinu, koja je ulaskom u EU posebno narasla. Kako carinskih zaštita više uglavnom nema, glavna prepreka je ostala dostava, napose njezina dostupnost za RH kao i cijena te dostave.

Kao što vidimo, to nije specifičan problem Hrvatske, iako je kod nas možda dodatno naglašen zbog činjenice da smo sami ušli u EU, kao i zbog specifične geografije s mnoštvom otoka i udaljenih područja. Jedna od glavnih ciljeva EU je jedinstveno tržište, i oni vide ovaj problem kao prepreku rastu e-commercea, kojeg EU tijela ocjenjuju važnim pokretačem razvoja s velikim potencijalom.

E-commerce u Europi – značajan pokretač rasta i konkurentnosti

Zaključci i inicijative temelje se na istraživanju elektronske trgovine u EU provedene u prvoj polovici 2013. U izvještaju Eurobarometar 398 (download) govori se o stanju razvoja e-commercea i prepreka koje priječe razvoj ovog elementa jedinstvenog tržišta. Podaci o RH su provedeni nakon naknadnog istraživanja kasnije nakon pristupanja EU kasnije te godine i na malom uzorku, tako da se ne uspoređuju s ostalima.

Prema tim istraživanjima Hrvatska je bila na začelju penetracije e-commercea u Europi u tom trenutku. Ipak, količina te trgovine, napose uvoznih paketa iz EU je padom carina značajno porasla, te je sad sigurno dosta drukčija slika. Kroz osobne kontakte mogu posjedičiti da je od pristupanja EU broj ulaznih paketa “eksplodirao” do te mjere da to ponekad počinje predstavljati logističke izazove za distributere. Siguran sam stoga da bi istraživanje danas pokazalo znatno drukčije podatke.

Ipak, i drugi podaci kao Google-ov Consumer Barometer pokazuju da zaostajemo po pitanju penetracije elektronske trgovine, iako se internet značajno koristi pri stvaranju odluka o kupovini. ono što je dobro su stope rasta e-trgovine koje domaćim internetskim trgovcima pružaju svjetliju budućnost. U tome Hrvatska nije iznimka u odnosu na druge zemlje južne Europe, ovdje je očit jaz u razvoju e-commercea u odnosu na njegov sjever.

Treba reći da se u istraživanju ne radi samo o kupovini samo fizičke robe, nego i elektronske – ulaznica, voznih karata, raznog softvera, glazbe, filmova i mobilnih aplikacija. Time je čudniji podatak da 84% domaćih potrošača nije dosad obavilo ništa od toga ili narudžbe fizičkih predmeta.

Od fizičke robe čak gotovo polovica e-shoppera kupuje odjeću i obuću (48%), a slijede elektronička oprema (31%), glazba i filmovi na optičkim diskovima (24%), oprema za kuću (23%), knjige i časopisi (22%) itd. Potpuno je neočekivano da odjeću i obuću više kupuju žene od muškaraca ;)

Pitanje dostave

Posebna zadaća EU je poticanje prekogranične suradnje. Glavna prepreka i predmet najvećeg broja primjedbi kupaca povezan je s dostavom. Problem je već ranije prepoznat i formuliran u tzv. green paper An integrated parcel delivery market for the growth of e-commerce in the EU (download). Radi se o različitim razlozima, od kojih su najčešći dostupnost dostave u pojedine zemlje, cijena takve dostave, transparentnosti uvjeta i troškova, mogućnosti povrata i neki drugi.

Stoga je Europsko gospodarsko i socijalni odbor zatim u ljeto 2013. izdalo posebno mišljenje radi izgradnje povjerenja u dostavne usluge i poticanje internetske prodaje. Dokument predviđa niz mjera za poboljšanje infrastrukture i uklanjanje uočenih barijera. Više možete pročitati u izvještaju na hrvatskome, ovo je link za download

Krajem iste godine je Europska komisija izdala Plan za ostvarenje jedinstvenog tržišta za dostavu paketa - Izgradnja povjerenja u dostavne usluge i poticanje internetske prodaje.

Zanimljivo je da Komisija ocjenjuje da je problem posebno značajan za srednje i za male trgovce koji ne mogu trgovinom obujma osigurati niže cijene dostave što ih stavlja u neravnopravan položaj s velikima, te tako naglašava i pojačava taj jaz. Stoga je pokrenut niz inicijativa da se stvari promijene.

Posebno je zanimljivo da Komisija prepoznaje kako se u odnosu na prethodne inicijative nije napravilo dovoljno na poboljšavanje uvjeta dostave na rubnim područjima EU i na otočne lokacije, što je posebno značajno za nas.

Nizom mjera predviđeno je poboljšanje u razdoblju do sredine ove godine kada se očekuje revizija postignutog i nove mjere. Jedno od značajnijih inicijativa je transportni e-freight sustav razmjene podataka pri transportu roba radi povećanja efikasnosti. Više možete pronaći u samom dokumentu, dostupnom ovdje.

Za neke prilika, za druge propast

EU značajno radi na većoj dostupnosti roba svim potrošačima, pa tako i hrvatskima. Dok za neke trgovce ovo može predstavljati još jednu opasnost na području na kojemu se danas osjećaju sigurno, drugiu ovim promjenama vide priliku.

Nakon pada carinskih barijera, očekuje se i smanjenje troškova dostave paketa u Hrvatsku. Na nedavno održanom događanju – Slovenski web trgovac godine 2014. nekoliko tamošnjih trgovaca glasno je najavilo dolazak na hrvatsko tržište. Posebno je zanimljiva najava najvećega od njih, Mimo vrste, koji je ušavši u udruženje srednjoeuropskih trgovaca značajno poboljšao svoju poziciju u nabavi roba i efikasnosti te je širenje prirodna i očekivana stvar.

Suprotno od toga, neke domaće web trgovce savjetovali smo kako prekoračiti Kupu i potražiti nove kupce u susjednom dvorištu. Na to ih potiču i integrirani dostavljači svjesni da je iz Zagreba jeftinije prevesti pošiljku do Ljubljane nego do Dubrovnika. Za domaće potrošače ovo su jako dobre najave, cijene dostave će padati.

Dakle, kao i u nekim drugim slučajevim, nekome će EU biti majka, a drugima maćeha. Ipak, čini nam se da sve ove inicijative omogućavaju lakši iskorak na nova tržišta koji ponajprije pomaže malima, onima koji se veličinom dosad nisu izborili za to. velikima poput Amazona ovo će malo predstavljati, oni ionako samostalno mogu pregovarati za dobre uvjete transporta.

Ilustracija: www.ecommercewall.com
Video: YouTube

 

 

Komentari

Odgovori

 


© 2016. Respons je brand tvrtke Kaizen d.o.o.
Kaizen d.o.o. za usluge upisan u registar Trgovačkog suda u Zagrebu, MBS: 080945277 | OIB: 47073494311 | IBAN HR0624020061100723231 otvoren kod Erste&Steiermärkiche banke d.d., Jadranski trg 3a, Rijeka. | Temeljni kapital 20.000,00 kuna uplaćen u cijelosti | Član uprave: Damir Plejić | Sjedište: Bijenik 40b, Zagreb 10000